Organizacioni odbor MILENIJUM APATINA
Skupština opštine Apatin
i Kulturni centar Apatin
raspisuju :
KONKURS
ZA IDEJNO REŠENJE: ZNAK MILENIJUM APATINA
Opis:
2011. godine Apatin će obeležiti milenijum od prvog pisanog traga o postojanju naselja pod imenom Apatin. Kulturno turističkim projektom >Milenijum Apatina< tokom cele godine će se u Apatinu realizovati brojni sadržaji, izložbe, koncerti, video i filmske projekcije, sportska takmičenja i zabavni programi. Za ovu potrebu neophodno je da se izradi znak ovog jubileja koji će biti široko primenjivan.
-Apatin je grad na levoj obali Dunava, na polovini njegovog plovnog toka od izvora ka ušću.
- Opasan je prirodnim rezervatom Gornje Podunavlje bogatim florom: šume cne topole, bresta, crnog gloga i stanište više vrsta orhideja i lokvanja; i faunom: 280 vrsta ptica od kojih su neke retke kao orao belorepan i crna roda. Tu je poznato lovište čuvenog podunavskog jelena, kao i ribolov šarana, štuke, somova preko 50kg.
- Na arheološkim lokalitetima u Apatinu pronađeni su ostaci keramike, oruđa i oružja kao i temelji naseobina, koji pripadaju periodu neolita, bakarnog, bronzanog. starijeg i mlađeg gvozdenog doba i antičkog perioda (Sarmati). Slovenska nalazišta datiraju pre 6. veka, pre nego što su došli na Balkan. 896. godine dolaze Mađari.
-Apatin se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1011. godine kao posed Kaločke biskupije, odnosno posed obližnjeg samostana opatica. Spominje se kao Apaty, Apati, Apatij, Apathin, a Srbi su mu dali današnji naziv, Apatin.
- Tri velike kolonizacije koje su obeležile istoriju mesta:
Prva, planska kolonizacija Marije Terezije 1748. godine kada dolaze nemački kolonisti. Iz sabirnog centra u Ulmu prevoženi su Dunavom do Apatina, koji je postao glavna baza kolonizacije Nemaca u Vojvodini. Kako su ovi kolonisti bili različitih zanatskih profila i zahvaljujući državnim olakšicama Apatin postaje važan zanatski centar.
Druga, posle Drugog svetskog rata tokom 1945 i 1946. godine, kada dolaze kolonisti iz Like, tako da danas važi za najveći lički grad.
Treća 1995. godine, nakon raspada SFRJ, i vojne operacije Oluja, doseljava se veliki broj Srba iz Like, Korduna, Banije i Slavonije.
-U 18. i !9. veku bili su zastupljeni zanati: ribarstvo, lađarstvo, brodograditeljstvo, korparstvo, mlinarstvo i dr. sa zanatskim radionicam iz kojih tokom 20. veka postaju fabrike: Brodogradilište, Užarija, fabrika čarapa, fabrika nameštaja, Apatinska pivara (jelen pivo), Rapid (fabrika za proizvodnju opeke), Apateks (tekstilna fabrika), tri fabrike obuće (Ideal, Istra, Luksor), hladnjača, rečno transportno preduzeće, Metal (fabrika za proizvodnju tekstilnih mašina) i dr.
-1935. godine Apatin je imao 435 ribara i bio najveći ribolovni centar za jugoistočnu Evropu i Kraljevinu Jugoslaviju i kasnije SFRJ. Ulov ribe u jednom periodu je bio čak 7.000.000kg. Od 1958- 68. godine radila je fabrika za preradu rečne ribe sa čuvenim proizvodima : Crvenperka u ulju, Crvenperka sa limunom, Dimljena dunavska riba, Dimljena štuka i td. U pogonima ove fabrike iniciraće se povodom milenijuma Apatina Muzej Dunava. Na gornjem toku Dunava, u Ulmu nalazi se takav muzej. Još jedanput u milenijumu se sreću ova dva mesta.
- Apatinski ribari uveli su nove ribarske alate za ulov veće količine ribe: laptaš, alov, mreže sa velikim okcima i mreže dužine po nekoliko kilometara. U nekim delovima Bosne mreža vrška zvala se „Apatinac“. Isto tako se zove čamac koji su izumeli apatinski šoperi, najpopularniji čamac na Dunavu, Savi i Moravi.
-U 19. veku ovde je bio centar mlinarstva u Bačkoj, a na Dunavu blizu Apatina nalazilo se oko 100 vodenica.
-U Apatinu su radile tri ciglane koje su proizvodile takozvanu žutu ciglu, kojom su sazidane mnoge građevine u srednjoj Evropi, a naročito u Budimpešti.
-Ahitektura datira iz 18. i 19. veka. To su prizemne kuće visokog partera ili jednospratnice, a dekoracije fasada su u tipičnom klasicističkom maniru. U glavnoj ulici se nalazi gradska kuća, koju je projektovao apatinski arhitekta Ferenc Rajhl (projektovao gradsku kuću u Subotici) na kojoj se nalaze elementi secesije. U blizini je rimokatolička crkva Uspenja Marijina iz 18. veka, a na obali Dunava, pravoslavni hram, Sabor svetih apostoola (zapadna kapija pravoslavlja) po projektu arhitekte Peđe Ristića iz kraja 20. veka.
-Na tavanici Doma kulture nalazi se 5 fresaka, autora Ferenc Udvarija, nastale 50-tih godina 20. veka, socrealističke tematike, ali klasično freskoslikarskog stila koje predstavljaju raritet u Srbiji
- Blizu 50 godina se svake godine organizuje turistička manifestacija „Apatinske ribarske večeri“ u sklopu koje se organizuje takmičenje u sportskom ribolovu „Zlatna ribica“ i kuvanju ribljeg paprikaša „Zlatni kotlić“.
-Na izvoru termalnih voda nalazi se Banja Junaković
-U Apatinu je postojala jedina i najpoznatija radionica za proizvodnju duvačkih instrumenata porodice Horn
-Od 1994. godine u Brodogradilištu se realizuje Međunarodni simpozijum skulpture Meander na kome je učestvovalo blizu 100 umetnika sa dosadašnjom produkcijom oko 100 skulptura, koje su postavljene u javnom prostoru grada, tako da čine jedinstvenu galeriju na otvorenom.
- U Apatinu se proizvodi kajak, a kajakaški klub je jedan od uspešnih klubova u Srbiji.
-Izgrađena je jedna od najsavremenijih marina i pristan okosnica buduće luke
Uslovi:
1.Znak treba da sadrži simbole i druge elemente koji definišu Apatin i ovaj jubilej.
2. Znak treba da bude u tri veličine:
- 1x1 (obavezno kolor i crno beli);
- do A3 vektorski
- u JPG formatu , 300 dpi pixela ili u TIF formatu
3. Znak će se koristiti na memorandumu, na svim publikacijama (monografija, turistički vodič, vizit karte, kese, olovke, agende, katalozi izložbi, pozivnice, plakati, bilbordi i dr).
4. Žiri će izabrati najboljii rad i nagraditi autora honorarom od 50.000 dinara neto.
5. konkurs je otvoren do 15. decembra 2010. godine
6. Radove treba slati na CD-u na adresu:
KULTURNI CENTAR APATIN (konkurs znak milenijum)
25260 Apatin, ulica Petefi Šandora 4
ili na E-mail:kulturnicentarapatin@yahoo.com
Kontakt telefon: 025 773-923, Radmila Savčić |