Kulturni Centar Apatin
KCA menu

Izložba radova Dobrosava Boba Živkovića i nastup učenika Muzičke škole „Stevan Hristić“

Kulturni centar Apatin i Galerija “Meander” u saradnji sa Kreativnim centrom organizuju izložbu radova Dobrosava Boba Živkovića iz izdanja Kreativnog centra pod nazivom “BOB”.

 

Otvaranje izložbe je 28. maja u 19 časova, a trajaće do 17. juna.

 

Izložbu će upotpuniti i nastup učenika Muzičke škole „Stevan Hristić“ iz Apatina.

 

 

O izložbi

Izložba radova Dobrosava Boba Živkovića iz izdanja Kreativnog centra, pod nazivom BOB, organizuje se u galeriji Meander Kulturnog centra Apatin, u saradnji sa izdavačkom kućom Kreativni centar. Na izložbi će biti prikazane ilustracije koje je Bob Živković radio za knjige Kreativnog centra.

 

„Posle gledanja Bobovih radova niste više isti. Svaka Bobova ilustracija deluje na više nivoa – nasmeje nas, zabavi, razgali bogatstvom duha, vizuelno je privlačna i zavodljiva; deluje sadržajem, porukom koju šalje; deluje odnosom prema realnosti, sistemom vrednosti koji nosi i koji se može prepoznati. Karakteristično za Bobove radove jeste autentično poštovanje za posmatrače, posebno decu i mlade. Nikada nije sladunjav, a direktan je i otvoren i krajnje pošten u odnosu prema temi koju obrađuje i prema budućem gledaocu. Bob kritikuje a ne vređa, ukazuje na slabosti a ne ponižava, jasno zastupa određen stav a prihvata različitost, zna ispravne odgovore ali poručuje – misli svojom glavom, budi svoj, ne boj se da budeš drugačiji. On preživljava strahove, ali i hrabri tako da krila rastu. Bobovi radovi univerzalno deluju, nisu specijalizovani za određen uzrast, struku ili nivo obrazovanja. U istim crtežima jednako uživaju i mlađi i stariji, osobe s različitim društvenim ulogama i različito obrazovane.“

 

Iz teksta BOB-ART: Ilustracija kao akter, a ne sluškinja teksta Ane Pešikan, profesora psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu

 

Biografija
Dobrosav Živković, poznatiji kao Bob, rođen je 7. maja 1962. godine u Pirotu. Još kao mali zalepio se za crtanje i tako je ostalo do dana današnjeg. Obronke Stare planine ubrzo je zamenio novobeogradskim soliterom, u kojem i danas živi i crta, najčešće dok svi spavaju. Počeo je da objavljuje ilustracije još u srednjoj školi, a strast prema crtanju odvela ga je na Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu. Prve ilustracije objavljivao je u
Studentu, Vidicima i Tik-Taku, kasnije u Velikom dvorištu, Dnevnom telegrafu, Evropljaninu i Politikinom Zabavniku.

 

Na početku je bio poznat kao ilustrator naučne fantastike – i danas se pamte njegove ilustracije za legendarnu ediciju Znak Sagite i almanah naučne fantastike Monolit. Ubrzo se okušao i u ilustraciji za decu i satiričnoj ilustraciji, pa je tako definisao svoje tri velike teme, koje se često i prepliću. Ipak, crtanje karakondžula i zmajeva i dalje mu je kao susret s najdražim prijateljima. Ilustrovao je preko 200 knjiga, a priloge u raznim novinama i časopisima teško da više iko može izbrojati. Dugo je radio i kao umetnički direktor i glavni ilustrator studija “Sači” u Beogradu, a i posle toga nastavio je da smišlja reklamne kampanje za mnoge agencije, državne institucije i nevladine organizacije. Među njima se posebno ističu one kojima je cilj poboljšavanje života dece i mladih.

 

Saradnja s Kreativnim centrom posebna je priča, jedna od onih koje dugo traju, na zadovoljstvo svih. Na samom početku postojanja Kreativnog centra ponosno stoji Bobova ilustracija za slikovnicu Mačka. Od te prve knjige pa do danas Bob je za Kreativni centar ilustrovao više od sto knjiga, koje su prevedene na preko 40 jezika!

 

Čuvene edicije Da pukneš od smeha i Bez dlake na jeziku dostigle su veliku popularnost dobrim delom zahvaljujući Bobovim urnebesnim ilustracijama (pomenimo samo bestselere Nacionalni park Srbija i Seks za početnike). Svoju nežniju stranu Bob je pokazao ilustrujući brojne slikovnice, dok je naklonost ka epskoj fantastici maestralno pokazao u knjigama Srpske narodne bajke i Srpske narodne pripovetke iz edicije Pustolovine.

 

Za svoj rad Bob Živković je dobio najvažnije nagrade za ilustraciju koje se u Srbiji mogu dobiti: dve nagrade na Zlatnom peru, pet Nevena, Nagradu Zmajevih dečjih igara za izuzetan stvaralački doprinos popularisanju književnosti za decu, specijalno priznanje na svetskom sajmu izdavača u Bolonji, a trostruki je dobitnik i Nagrade Lazar Komarčić za najbolja dela iz oblasti fantastike. Ipak, on sam kaže da mu je najveće priznanje to što neko ode i kupi njegovu knjigu. Ne pada mu na pamet da odraste i da se uozbilji.

Arhiva

28/05/2021 17/06/2021

19h

TOP