Kulturni Centar Apatin
KCA menu

Projekat NOVI SAD – EVROPSKA PRESTONICA KULTURE

Evropska prestonica kulture ustanovljena je kako bi se naglasilo bogatstvo i različitost evropskih kultura, ojačale kulturne veze među Evropljanima, spojili ljudi iz različitih evropskih zemalja, upoznale druge kulture, promovisalo uzajamno razumevanje i ojačao osećaj evropejstva. Najznačajniji legat projekta je stavljanje kulture u sam centar društvenog razvoja i posmatranje kulture kao ključa za privredni razvoj društva utemeljen na znanju, inovativnosti i kreativnosti.

Kulturni i umetnički programi, koji su u skladu sa programskim konceptom i umetničkom vizijom „Za nove mostove”, razvila je Fondacija „Novi Sad – Evropska prestonica kulture”.

Umetnički koncept projekta „Novi Sad – Evropska prestonica kulture” baziran je na osnovnim vrednostima Evropske unije, kao što su ljudska prava, multikulturalnost, interkulturni dijalog, zaštita životne sredine, kultura mira, društvena inkluzija. U cilju obogaćivanja kulturnih i umetničkih sadržaja u okviru akcije podstiču se na uključivanje lokalne i nacionalna scena u kulturni projekat od nacionalnog značaja, kroz povezivanje sa istorijom, kulturom i identitetom Novog Sada i definisanje programskih mostova. Neki od njih simbolično su nazvani po postojećim novosadskim mostovima, odnosno prema vrednostima koje grad želi ojačati i dodatno razvijati u kontekstu evrointegracija. To su mostovi: „Sloboda”, „Duga”, „Nada” i „Ljubav”. Most kojim je Apatin povezan u ovom projektu sa Novim Sadom, sa Evropom i evropskim vrednostima je muzika.

 

 

O izvođačima

„Kamerata akademika” je profesionalni kamerni ansambl u okviru Akademije umetnosti u Novom Sadu osnovan 1988. godine. Članove orkestra čine najbolji mladi muzičari Akademije umetnosti – asistenti, docenti i najtalentovaniji studenti.

Kamerata Akademika je sarađivala sa mnogim domaćim i stranim solistima visokog renomea, a pod umetničkim vođstvom violončeliste Ištvana Varge nastupala je u svim većim gradovima bivše Jugoslavije, ostvarila uspešna gostovanja u inostranstvu, a takođe je ostvarila i veliki broj trajnih radijskih i televizijskih snimaka. Na svom repertoaru Kamerata je uvek imala dela domaćih kompozitora. Orkestar sa uspehom deluje do kraja 1999. godine kada, na žalost, zbog situacije u zemlji prestaje da postoji.

Krajem 2007. godine na inicijativu violončeliste Marka Miletića orkestar biva obnovljen. Izvodeći na koncertima najlepša i najzahtevnija dela klasičnog repertoara kao i dela domaćih kompozitora, Kamerata beleži brojne uspehe nastupajući s uglednim solistima (Stefan Milenković, Roman Simović, Žerar Kose, Vendi Vorner, Boštijan Lipovšek, Julija Hartig). Orkestar se naročito ističe interesantnim izborom programa i konceptima koji su neretko angažovani (protiv fašizma, ekološki, inkluzivni, za rodnu ravnopravnost).

Veoma bitnu ulogu orkestar je odigrao u kampanji Novog Sada za dobijanje titule Evropske Prestonice Kulture i jedan je od najaktivnijih u promociji grada kroz različite programe koje Fondacija Novi Sad 2021 organizuje. Upravo među ovim programima bilo je i izleta iz polja klasične muzike.

 

O delu

„Pesme morskog ranča” (The Sea Ranch Songs) su narudžbina zajednice Morskog ranča za Kronos Kvartet povodom proslave pedesetogodišnjice ove poznate kalifornijske morske naseobine. Delo kompozitorke Aleksandre Vrebalov nas povezuje sa duhom, prirodom i arhitekturom ovog magičnog mesta koje je veličanstveni eksperiment u očuvanju životne sredine, razvoju zemljišta i svesnom planiranju ljudske zajednice.

Ovaj bogati multimedijalni rad sadrži dokumentarne snimke nesvakidašnje severno-kalifornijske zajedinice i njenog divljeg okruženja, kao i video film umetnika Endrua Lindona. Meditativne, moćne i inspirativne, Pesme Morskog ranča uranjaju u prelepe panorame i metafizičku geografiju zanimljivog unikatnog mesta gde su ljudi i priroda harmonično isprepleteni.

„Ideja Morskog ranča je na globalnoj skali verovatno utopijska, ali kroz muziku, mi slavimo njenu lepotu i potvrđujemo njen značaj u našem ranjenom svetu kom je toliko potrebno isceljenje”, piše Aleksandra Vrebalov o svom delu.

 

Arhiva

30/12/2020 10/01/2021

TOP